Posjetite naš forum i diskutujte o ovoj  temi
 

Na incijativu i u organizaciji MZ Glavatičeva dana: 11.02.2006.god. sa početkom u 11^{00 h} u prostorijama Ribnjaka Lađanica održan je preliminarni sastanak za pripremu okruglog stola na temu:

 OPSTOJNOST I RAZVOJNE ŠANSE GORNJEG TOKA RIJEKE NERETVE:
GLAVATIČEVO, BJELIMIĆI I GRUŠČA

 

 Hebibović Emin predsjednik MZ Glavatičevo dao je uvodnu riječ i upoznao prisutne sa trenutnim stanjem i aktivnostima na području MZ Glavatičeva. Posebno je naglasio potrebu za stvaranjem tehničkih i normativnih uslova  za nesmetan rad MZ-e.

Prof. dr. Mujo Hebibović, dipl. ing. el. podnio je ekspoze:
OPSTOJNOST I RAZVOJNE ŠANSE PODRUČJA KOJE OBUHVATAJU SELA GLAVATIČEVA, BJELIMIĆA I GRUŠČE

Regija koju obuhvataju sela na lokalitetu Župe (koju pod nazivom Glavatičevo najčešće susrećemo), Bjelimića i Grušče ima značajne resurse i potencijale za ekonomski razvoj, ekonomsku sigurnost ljudi koju žive na ovoj regiji i opstojnost kraja, ljudi i nedirnute prirode. To su prije svega:

1. Na ovim prostorima se rađaju zdravi i prirodno nadareni i pametni ljudi, koji će: ostati na ovim prostorima ako budu vidjeli i najmanju šansu za rješavanjem svog ekonomskog i socijalnog statusa; ako se budu osjećali sigurnim; ako se država zakonski uredi kao građanska; te ako budu vidjeli perspektivu za rađanje i život potomstva na ovim prostorima.

2. Na ovoj regiji se može organizovati značajna proizvodnja zdrave hrane i, za sada, ovaj resurs je potpuno neiskorišten. Ova regija može proizvoditi znatne količine voća i prerađevina; povrća i prerađevina; mlijeka i prerađevina; mesa i prerađevina; žitarica i prerađevina; ribe; i ljekovitog
bilja. Za sada, ovdje ima: jedan Ribnjak sa par soba za prenoćište, koji ima sve uslove za proširenje kapaciteta i proizvodnih i ugostiteljskih; i jedna Mljekara, koja takođe ima sve uslove za proširenje proizvodnje i po količini i po broju artikala (puter, sir, slatko mlijeko). Pod hitno se može i treba otvoriti po jedan pogon za preradu i pakovanje voća, povrća, mesa, žitarica i ljekovitog bilja. Građani ove regije mogu proizvesti dovoljno zdrave hrane za ishranu stanovništva jednog čitavog grada, da dosta prodaju i pristojno zarade. Moramo znati da je hrana strateška proizvodnja u svakoj normalnoj i zakonski uređenoj zemlji. Ovo je veoma jak i moćan adut ove
regije.

3. Iskorištenje hidro potencijala za proizvodnju električne energije sistemom malih protočnih hidrocentrala bez masovnog potapanja poljoprivrednog zemljišta, jer je dolina Neretve i njenih pritoka jedna od okosnica razvoja naše zemalja po resursu proizvodnje električne energije. Pravilnim iskorištenjem ovoga resursa stvara se potpuna ekonomska sigurnost. Građani ove regije moraju imati uticaja na izgradnju i iskorištenje hidropotencijala na ovoj regiji i ne smiju dozvoliti da izgradnja ide mimo njih i da ova regija nema koristi i ne učestvuje u raspodjeli dobiti. U tu svrhu se moraju iskoristiti svi mogući pritisci na struktute vlasti u Općini Konjic, Hercegovačko-Neretvljanskom kantonu, Federaciji i državi uključujući i građanski neposluh, blokade puteva i zgrada, kao i fizičko onemogućavanje radova. Naravno prije svega treba iskoristiti sve legalne procedure. Ovo je adut koji se jednostavno mora iskoristiti.

4. Ova regija je bogata prirodnim izvorima čiste i zdrave vode za piće. Moguće je otvoriti postrojenje za punjenje i izvoz prirodno zdrave vode za piće.

5. Odmah se treba pokrenuti inicijativa i od Općine Konjic zatražiti sredstva i pomoć za ponovno zasađivanje, odgajanje i plansku eksploataciju šumskih bogatstava ove regije. Odmah se može otvoriti radionica za domaću preradu, prodaju i izvoz gotovih proizvoda. Odmah otpočeti sa aktivnostima na spriječavanju daljnjeg pustošenja šumskih resursa i ilegalnog izvoza balvana. Ovo je veoma jak adut.

6. Postoje potrebe i realni izgledi za izgradnjom, za početak, jednog motela u Glavatičevu, rekreativnih centara i infrastrukture sa ciljem značajnijeg razvoja turizma, raftinga, splavarenja, lova i ribolova. Pri tome se raftinzi, lov i ribolov moraju staviti u zakonske okvire (za sada su ove aktivnosti potpuno «na divlje»). Neophodno je otvoriti poslovnicu turističkog saveza u Glavatičevu koja bi pratila ove aktivnosti i gdje bi se evidentirali kapaciteti za prenoćišta u ovoj regiji. Tako bi se organizovano i sistemski riješilo pitanje razvoja i kontrole ovih aktivnosti, a i gosti i domaćini u regiji bi bili zaštićeni od svih nepotrebnih neugodnosti. Po ovim pitanjima je potrebna edukacija stanovništva u ovoj regiji.

7. Osmisliti i pripremiti dane ove regije, koji bi se mogli odvijati za jedan vikend na primjer prvi ili drugi u mjesecu avgustu. Sadržaj ovih dana može biti: tribina (poezija, izložba slika, predavanja o stećcima, i sl.); skokovi sa Starog mosta u Glavatičevu; veče tradicionalnih pjesama u kraju (ganga i bećarci); rafting u jednom danu; tradicionalne sportske aktivnosti (bacanje kamena s ramena, skok udalj iz mjesta, trka od Striježeva do Glavatičeva, gađanje iz vazdušne puške, i sl.); planinarski pohod na Prenj, na Visočicu, na Velika Blaca, obilazak Kanjona Rakitnice; i slično.

8. Razviti mrežu za distribuciju i prodaju proizvoda iz ove regije, a sami proizvodi trebaju i mogu biti obilježeni  standardom zdrave hrane i porijeklom. Za to je potrebno imati jednu ili dvije otkupne stanice za prikupljanje ovih proizvoda, odakle bi se vršio transport za Konjic i Sarajevo. U Sarajevu i u Konjicu treba imati prodavnice za plasman proizvoda iz ovoga kraja (u Sarajevu imamo lance prodavnica: Šurković, Imamović, Gološ i Hodžić u kojima se može kupiti jedino jogurt i mileram mljekare iz Bjelimića). Šta je sa krompirom, lukom, mrkvom, kupusom svježim i kiselim, jabukama, svježim i suhim kruškama, svježim i suhim šljivama, pekmezima, đemovima, masnim sirom, sirom iz mijeha, itd..

9. Može se odmah pristupiti organizovanju i registraciji potencijalnih proizvođača zdrave hrane, kao i propagandi na obezbjeđivanju potencijalnih kupaca zdrave hrane, pri čemu se mora voditi račun o interesu za razvojem naše regije i stabilizaciji ekonomskih prilika građana u ovoj regiji, kao i o građanima koji su porijeklom iz ove regije a ne mogu u svojim životnim okruženjima doći do proizvoda zdrave hrane i sa naše regije. Mišljenja sam, da će većina građana koji su porijeklom sa ove regije rado otići do prodavnica. Pa makar to bile otkupne stanice u Glavatičevu i Bjelimićima, u kojima se mogu kupiti proizvodi koji su deklarisani kao zdrava hrana proizvedena u našoj regiji, a mogu se animirati i drugi građani.

10. Sve aktivnosti se moraju provoditi planski, sa kontrolisanim usmjerenjem u pojedinim segmentima izvršenja. Cilj je zaposliti ljude u našoj regiji kako bi mogli da žive od svoga rada na etičkim principima poštenja i vrijednosti radnih navika a ne od čekanja da neko drugi uradi posao za njih i za nas. Znamo da se taj «drugi nikada ne dočeka».

11. Pokrenuti akcije edukacije stanovništa ličnim radom i ličnim primjerom i promocijom onoga što zaista vrijedi. Ne smije se više gubiti vrijeme i ne čekati situaciju da se ostvare neki uslovi «pa ćemo onda da radimo», treba pripremati ambijent da se radi i da se od svoga rada pristojno živi.

U ove aktivnosti se mogu uključiti svi koji mogu i žele da pomognu ovoj regiji, a prije svih ljudi iz vlasti, univerzitetski profesori, intelektualci, privatni poduzetnici i svi građani koji imaju ideja.
 

 Gospodin Daut Safet: Nismo mi jedini i najpozvaniji koji hoće i mogu pogurati ove iznesene ideje. Želim da ohrabrim one koji sumnjaju u to, da imamo potencijale, snagu i volju da doprinesemo mnogo više nego što je to bilo do sada. Ako se dobro organizujemo, jedino tako, možemo opstati, egzistirati i razvijati se u budućem vremenu.

Da bi smo ostali na dobrom kursu do ostvarenja svojih ciljeva moram dati nekoliko sugestija ili prijedloga:

1. Raditi kroz legalne institucije sistema (MZ-e, udruženja, općina)
2. Nemamo na lokalnom nivou plan i program aktivnosti. Moramo planirati i davati inicijative. Pri tom moramo znati da to neće niko drugi učiniti ako nećemo mi.
3. Ideje koje imamo moramo pretočiti u dokument, zahtjev, program itd. i pri tom ne trebamo izbjegavati lične interese koji su unutar općeg interesa. Ja ću se lično uključiti u izradu i realizaciju ovih naših programa.

4. Do okruglog stola trebamo definisati pravce naših narednih aktivnosti, složiti program ili strategiju razvoja i da se oko tog uvežemo. Ja ću učiniti sve na ovom polju, a očekujem to i od ostalih.
5. Ovo o čemu govorimo je vrlo realno i fino i neophodno je da to odmah kanališemo:

       -        inicijativa ovog skupa je ustrojstvo MZ-a
       -      ovo naše okupljanje treba da dobije formu određenog tijela – instituta.
       -        naći odgovor na pitanje koje su to kratkoročne operativne mjere
             koje mogu dati efekte.  

Trnka Ramo predsjednik MZ Bjelimići rekao je da nema šta posebno reći šta nije već rečeno, jedino želi istaći potrebu realizacije brana u gornjem toku Neretve i vrlo je obradovan što je uvaženi prof. dr. Mujo Hebibović dao pozitivno mišljenje i podršku na ovom polju. Istakao je i to da je ubjeđen da dijeli mišljenje većine bjelimićaka po ovom pitanju.

Ćesir Huso dipl. ecc. Dao je sugestiju da brzo prelazimo na probleme. Konstatuje da je primjetio da ustrojstvo (državno-općinsko) ne odgovara ovom našem kraju. Postavlja pitanje: Kako se postaviti, ako imamo preko sto intelektualaca, da vidimo kakva je perspektiva živih ljudi u ovom kraju. U tom kontekstu predlaže:

     - Intelektualci - da se okupimo, udružimo, sagledamo stanje i da pomognemo u izmjeni ustrojstva koje će odgovarati ljudima.

     - Dati prioritet udruženju ljudi i uputiti ih na njihov pravilan zahtjev. Odgovoriti šta je to što dolazi poslije resursa – da se u područje vrate i žive naša djeca da ne budu raseljena.

     - Moj pogled je kako sačuvati živu masu u ovom prostoru. Neki smo u mandatima, neki smo dobrostojeći, to možda neće potrajati neophodno je brzo raditi i to trebamo iskoristiti.

     - Zamolio bih da kažemo kako mi da radimo da naši momci ne budu veslači na   tuđim čamcima već da im pomognemo da imaju svoje raft-kuće.

Gospodin Remzo Tucaković: Konstatuje da nam treba program i to po prioritetima i po fazama. Cestovna veza Župe i Bjelimića sa Sarajevom smatra I prioritetom. 

Gospodin Meho Jazvin ističe da trebamo biti konkretni i da sa ovog skupa trebamo pokrenuti određene inicijative prema općinskim strukturama. Akcent aktivnosti treba usmjeriti na asfaltiranje lokalnih puteva.

Gospodin Kašić Muhamed zv. Muharem: »Nemam šta posebno dodati onom što je prof. dr. Mujo rekao. Dvije stvari te koje mi moramo pokrenuti ako želimo prosperitet ovom kraju a to su:

     - komunikacija prema konjicu desnom obalom Neretve

     - podrška izgradnji brana u gornjem toku Neretve s tim da općina i MZ-e unaprijed  trebaju znati što će ovim dobiti. 
Ako ove dvije stvari uspijemo realizirati stvorit ćemo realne preduslove za razvoj.«

Gospodin Bahtijar Huso ističe:

     - Udružimo se župljani i bjelimićaci u jednu cjelinu da nismo tako radili ne bi ni u ratu opstali. Jedino jedinstveni imamo šansu da uspijemo.

     - Ovdje smo dosta zapostavljeni, primjećujem da smo otišli iz jednog sistema, a još nismo ušli u drugi. Neki pozitivni primjeri pokazuju da se ovdje može živjeti, ali treba dati veću podršku naprednim ljudima koji će povući sve ostale za sobom.

     - Neophodno je napraviti seoske puteve bez kojih nema održivog povratka na ovom području. Ovdje posebno ističem potrebu izgradnje (adaptacije) puteva kojim se prevozi mlijeko za Bjelimićku mljekaru i put na glavatičku planinu.

Gospodin Tinjak Nazif dao je presjek urađenog od kraja rata do kraja njegovog mandata predsjednika MZ-Glavatičevo. Ističe da je trebalo (davno) odmah poslije rata napraviti jedan ovakav skup, ali nikad nije kasno. Cijeni da će sve ovo dati određene konkretne rezultate.

 Gospodin Macić Šefik ističe da je neophodno formirati udruženje , praviti projekte. Ako nema provedene zakonske procedure onda ne možemo očekivati realizaciju projekta. U projektima mi moramo tačno reći: Šta hoćemo, kako (na koji način) hoćemo i koliko možemo.

 Prof. dr. Špago Salko: »Ja sam osjedio, a još sam kao što vidite tu.«  Uz ovu rečenicu uvaženi prof. dr. ispričao nam je nekoliko emotivnih doživljaja i predložio sljedeće:

     - Moramo doći do jedinstvenog stava oko ključnih pitanja i prioriteta, jedino tako možemo nešto napraviti.

     - Komunikacija prema Konjicu desnom obalom Neretve nije posebno istaknuta, a ona je jedan od glavnih posticaja razvoju našeg kraja i treba joj posvetiti posebnu pažnju.

     - Ovo je krenulo i ovo više niko neće zaustaviti. Mi doktori skupa sa ekonomistima (nas desetak) trebamo sjesti i sve ovo staviti na papir i uskladiti sa planom razvoja općine. U tom pravcu trebamo:

a)      doći do plana razvoja općine
b)      da sjedemo i da to napišemo

     - Unutar ovih aktivnosti ne smijemo zanemariti demografski faktor i Mjesnu Zajednicu. MZ je MZ, ona treba i mora imati svoje mjesto i ulogu i to tako trebamo gledati.