GRAD KOM

---

Mnogobrojni izvori potvrđuju da je područje Glavatičeva i okoline od XII vijeka pa do dolaska Turaka bilo veoma važno kako u vojnom, tako i u privrednom i kulturnom pogledu. Centar tog razvijenog kraja bio je stari grad Kom, čije su ruševine i sada očuvane na teško prohodnom vrhu planinskog grebena iznad sela Kašići. Prema Komu čitava okolina današnjeg Glavatičeva prozvana je Komska župa. O gradu Komu znali su bosanski kraljevi, dubrovački velikani i trgovci. Oko njega i za nj vodile su se vijekovima krvave borbe. Jer, Kom je bio značajan vojni, privredni i kulturni centar srednjo-vjekovne bosanske velikaške porodice Sankovića.

Prvi pisani spomenik o Komu potiče iz XII vijeka. U svom čuvenom "Ljetopisu" pop Dukljanin piše da je kralj Predimir razdijelio državu četvorici svojih sinova. Najmlađi Svevlad dobio je Podgorje, kome je, izmedju ostalih, pripadala i komska županija.

U XII vijeku sagrađena je i crkva u selu Razići, pored obale Neretve. Oko crkve stanovnici Komske župe kroz vijekove su razvili bogat religiozni život. To je bila glavna crkva u Župi, čak važnija od one na Biskupu.

U to vrijeme njegovani su običaji: klanje pjevca, rasipanje žita i slično. Žrtvovanje pjevca bio je veoma rasprostranjen običaj, pa je nekoliko mjesta dobilo naziv Pijevčeva glavica. Dr Pavao Anđelic smatra da je i selo Razići dobilo naziv po tom običaju, jer staroslovenski glagol "raziti" znači "klati", "žrtvovati".

Pored crkve se nalazilo groblje. Kako je stanovništvo mahom bilo bogumilsko, na grobove su postavljani stećci.

Komska župa, odnosno područje sadašnjeg Glavaticeva u to vrijeme bila je veoma važna putna raskrsnica. Za obzbjeđenje prelaza preko Neretve kod Glavatičeva podignut je grad Gradac, koji je nekada bio i opština.

U Komskoj župi se mnogo trgovalo. U tome su prednjačili Dubrovčani. Vojvoda Radić Sanković 15. maja 1391. godine izdao je povelju Dubrovčanima da mogu trgovati po njegovoj teritoriji, uključujući tu i Komsku župu. Kao dokaz ove trgovine je i pronalazak dubrovačkog groša, koji je pronašao dr Pavao Anđelić prije pedesetak godina, kada je istraživao grad Kom, .

U Komu je  radila i carinarnica. U jednom dokumentu iz 1381. godine pominje se carinjenje robe u ovom kraju.

Krajem XIV vijeka Kom se i dalje pominje kao župa. To je  bila rijetkost, jer su ostali  veći velikaški posjedi tada nazvani kneževinama. Zato je područje Kom prozvano jednostavno Župom. Taj naziv sačuvan je sve do danas.
 

---

Pogled na ostatke utvrđenja na Komu i pogled sa Koma prema Glavatičevu