| |
 |
MENI |
 |
|
|
|
|
|
|
|
UKRATKO O GLAVATIČEVU
 |
Rijeka Neretva bogata ribom,
plodne ravnice oko nje,
živopisna brda naokolo,
gusto obrasla raznovrsnom
šumom, u kojoj se krije
mnogobrojna divljač,
prostrani pašnjaci obilje
padavina, relativno topla
klima - sve su to elementi
koji su uticali da se čovjek
još u davna vremena naseli
na područje današnjeg
Glavatičeva.
Glavatičevo leži na 225
kvadratnih kilometara a broj
stanovnika u Glavatičevu
prije rata, popis iz 1991
godine, iznosio je 1945.
Broj domaćinstava bio je
496, od tih 1945, 70% je
bilo muslimanske
nacionalnosti, 23% srpske
nacionalnosti i 7% hrvatske
nacionalnosti. |
Pogled sa Žljebine |
|
|
Pretpostavlja se da je Glavatičevo
naziv dobilo u XIV ili XV vijeku.
Dr. Pavao Andelić u svojoj knjizi "Spomenici
Konjica i okoline" tvrdi da je
Glavatičevo dobilo sadašnji naziv po
vlastitom imenu Glavat, Glavatec.
Naime, područje sadašnjeg
Glavatičeva nalazilo se u posjedu
nekih
Glavata ili Glavateca kojih je bilo
u susjednom Nevesinju. Budislav
Glavatec "iz Nevesinja" spominje se
16. septembra 1330. godine. Toga
dana on je u Dubrovniku kupio neko
stvari za ženu velikaša Poznana
Purcica. Dakle, izvodi zaključak dr.
Pavao Anđelic, Glavateci su bili
vlasteoski rod nižeg ranga, koji su
u neko vrijeme imali svoje posjede u
predjelu sadašnjeg Glavatičeva. Tako
je ovaj posjed prema svom vlasniku
Glavatecu dobio naziv Glavatičevo,
To je moglo biti u XIV ili XV
vijeku.
Po jednoj legendi se kaže
da je Glavatičevo dobilo naziv
po ribi glavatici, koje je u to doba
bilo u izobilju u ovom kraju,
međutim danas je ima sve manje i
manje. |
Glavatičevo |
|
|
|
